Društvene mreže su ključni dio života na internetu, pa vam sa Firefoxom želimo olakšati korištenje Weba upravo onako kako vi to želite. Mozilla je razvila Social API kako bi društvenim stranicama omogućila direktnu integraciju u Firefox kako bi vaše internet iskustvo učinili društvenijim, prilagodljivijim i personalnijim. Social API vašim omiljenim društvenim stranicama olakšava dodavanje bočne trake (tzv. sidebar-a) sa sadržajem ili notifikacijskog dugmića unutar Firefox alatne trake.

Prošle godine smo objavili Firefox sa Facebookom kao prvim integrisanim društvenim partnerom. Danas u Firefox dodajemo tri nove Cliqz, Mixi i msnNOW, kao dodatke Facebook Messengeru za Firefox, kako bi vam pomogli da ostanete povezani na svoje društvene mreže, bez obzira gdje se nalazite na Webu.

Nove društvene stranice u Firefoxu čine još jednostavnijim kontaktiranje prijatelja, familije, čitanje novosti i praćenje događaja - sve to dok surfate Webom.

Nove stranice koje možete dodati u vaš Firefox uključuju:

Cliqz



Cliqz vam u realnom vremenu donosi najrelevantnije članke, priče i video zapise na osnovu vaših interesovanja direktno u Firefox. U gornjem lijevom uglu bočne trake možete personalizirati vaše novosti izabiranjem kategorija, ključnih riječi, web stranica, te specifičnih ljudi koje želite pratiti. Možete dijeliti linkove putem vaših društvenih mreža ili emaila; pregledati Twitter komentare; te spasiti članke za kasnije bez da ikako napustite Firefox.

Za aktivaciju, posjetite Cliqz aktivacijsku stranicu i kliknite "Activate Cliqz."

msnNOW



msnNOW vam olakšava da pratite o čemu ljudi pričaju, šta traže i šta najviše dijele na Webu. MSN vam donosi najinteresantnije trendove sa stranica poput Facebooka, Twittera, Binga i BreakingNews.com-a i stoga ćete uvijek biti informisani o svim dešavanjima u svijetu. Možete podesiti i prilagoditi bočnu traku da prati samo određene vrste novosti i trendova.

Za aktivaciju, posjetite msnNOW stranicu i kliknite "Turn it On."

Social API ima neograničen potencijal za integraciju društvenih mreža, emaila, finansija, muzike, cloud mogućnosti, usluga, to-do listi, sporta, novosti te brojne druge primjene u vašem Firefox iskustvu. Social API smo dizajnirali kako bi vam olakšali da Web koristite onako kako vi to želite. Uskoro ćemo dodati čak i više načina kako da integrišete vaše omiljene Web servise u vaše Firefox Web iskustvo.

Ukoliko koristite Firefox 23 (trenutno u Nightly kanalu) te ako ste do sada često koristili zvijezdu unutar adresne trake za zabilježavanje web stranica onda ste zasigurno primjetili da je tamo više nema. Naime, dugme za zabilježavanje stranice je sada prebačeno izvan adresne trake, a osim što nudi mogućnost zabilježavanje stranice takođe omogućava brz i jednostavan pristup padajućem meniju sa do tada zabilježenim stranicama.


Ova novina je samo jedna u nizu izmjena u izgledu Firefoxa a sa ciljem preobraženja trenutnog grafičkom interfejsa Firefoxa u novi Australis dizajn.

Korisnici Firefoxa koji su trenutno na Aurora ili Nightly kanalu možda su primjetili promjenu u načinu na koji browser upravlja dugim linijama teksta. Firefox je do sada prikazivao linije u jednom dugom redu što je često značilo mnogo skrolanja kako biste pristupili njenom cjelokupnom sadržaju ili spašavanje teksta i otvaranje istog u editoru koji podržava prelamanje kako biste ga cijelog pregledali bez potrebe za skrolanjem.

Od verzije 22 Firefox koristi opciju prelamanja linije kako bi prikazao duge linije teksta direktno na ekranu tako da korisnici više ne moraju skrolati horizontalno kako bi pročitali tekst.

Pogledajte ove screenshote da vidite kako je to izgledalo u dosadašnjim verzijama (prije Firefoxa 22):



Potpuno isti tekstualni fajl će u Firefoxu 22 biti prikazan ovako:



Opcija prelamanja čini tekst čitljivijim odmah u samom Web browseru. I dok bi ova nova izvorna postavka trebala biti idealna za većinu korisnika, možda ćete se nekad poželjeti vratiti na raniji način prikaza dugih linija teksta u browseru.

Imate dvije opcije da to učinite. Prva vam omogućava da to učinite na principu stranica-po-stranica. Sve što treba da učinite jeste da pritisnete dugme Alt kako bi vam se prikazao meni i da u istom izaberete Prikaz > Stil stranice > Bez stila ili Osnovni stil stranice.

Napominjemo da je prelamanje dugih linija vidljivo samo kada u Firefoxu pregledate tekstualne fajlove ili izvorni kod. Promjena je privremena: ponovo učitavanje stranice, ponovo pokretanje browsera ili otvaranje nove sesije će ponovo aktivirati prelamanje linija.

Ukoliko vam se ova funkcionalnost uopće ne dopada imate mogućnost da je onemogućite u Firefox konfiguraciji:

• Otkucajte about:config u adresnoj traci i pritisnite Enter.
• Potvrdite da ćete biti pažljivi ukoliko je ovo prvi put da otvarate about:config.
• Koristite polje za pretragu na vrhu kako biste isfiltrirali za plain_text.wrap_long_lines.
• Kliknite vrijednost mišem dva puta da biste je postavili na netačno što deaktivira ovu opciju.
• Da biste je ponovo aktivirali dovoljno je da ponovite gore navedene korake.

Mozilla je u kratkom roku uspjela transformisati Firefox iz relativno sporog browsera sa visokim stepenom prilagođavanja korisniku u browser koji brzinom i performansama apsolutno ne zaostaje za konkurencijom, ponajviše Google-ovim Chrome browserom. Štaviše, Mozilla je uspjela odnijeti pobjedu nad Googleom na mnogim poljima kojima je Chrome suvereno vladao, a na nekima je razlika između dva browsera neznatna.

Google, sa druge strane, ima problema jer Chrome sa svakom novom verzijom postaje sve tromiji, pa su i kritike javnosti sve učestalije.

Nakon što je prošlog mjeseca u Nightly izdanju Firefoxa predstavila OdinMonkey komponentu, Mozilla je sada dodala i novi bazni kompajler koji poboljšava performanse browsera na benchmark testovima Mozilla Kraken i Google Octane od 5 do 10%.

Ono što je još važnije od ovih testnih rezultata jeste što će novi bazni kompajler biti osnova za buduća unapređenja browsera. Mozilla planira da dodatno smanji upotrebu memorije te ubrza implementaciju optimizacija u browseru.


Firefox je do sada koristio dva Just-In-Time (JIT) kompajlera: JaegerMonkey i IonMonkey. Jaeger je poprilično brzi JIT opće namjene dok je Ion veoma brzi i moćni optimizirajući JIT. Jaeger je do sada korišten kao bazni kompajler za IonMonkey iako nikada nije razvijen za tu namjenu. Stoga je Mozilla razvila novi bazni kompajler koji je od nule dizajniran za Ion.

Prema navodima iz Mozille novi bazni kompajler donosi sljedeća unapređenja:

• Značajne uštede memorije smanjenjem type-inference memorije
• Unapređenja performansi usljed promjena u type-inferenceu omogućavajući bolju optimizaciju inline funkcija
• Dalju integraciju IonMonkey-a i baznog kompajlera, što vodi boljim performansama za visoko polimorfne kodove koji upravljaju objektima
• Bolju optimizaciju funkcionalnosti višeg nivoa poput getter-a i setter-a, proxy-a i generatora

Firefox donosi novo unapređenje privatnom surfanju koje vam omogućava da otvorite novi prozor za privatno surfanje bez zatvaranja ili mijenjanja vaše trenutne sesije. Možete kupovati rođendanski poklon u privatnom prozoru bez potrebe da ometate ili prekidate svoju trenutnu sesiju surfanja. Takođe, možete koristiti privatni prozor da istovremeno provjerite svoju elektronsku poštu na više korisničkih računa. Takođe, s ponosom objavljujemo da Firefox za Android takođe podržava privatno surfanje na bazi taba. Firefox za Android omogućava vam da otvorite novi tab za privatno surfanje za vrijeme vaše trenutne sesije, omogućavajući vam da se prebacujete između privatnih i standardnih tabova unutar iste sesije surfanja.

Firefox dolazi sa novim Upravnikom preuzimanja u Firefox alatnoj traci, tako da možete nadgledati, pregledati i locirati preuzete fajlove bez potrebe da se prebacujete u drugi prozor. Novi Upravnik preuzimanja znatno pojednostavljuje preuzimanje fajlova sa Firefoxom. Firefox za Android vam omogućava da prilagodite svoje kratice na početnom ekranu sa vašim omiljenim i najčešće posjećenim stranicama, tako da su one dostupne jednim dodirom vašeg ekrana.



Firefox za Android donosi podršku i za uređaje koje pokreće manje moćna procesorska arhitektura, ARMv6 procesori. Ovo uključuje popularne telefone poput Samsung Galaxy Next, HTC Aria, HTC Legend, Samsung Dart, Samsung Galaxy Pop i Samsung Galaxy Q. U septembru, Mozilla je odlučila da proširi podršku za ARMv6 uređaje s ciljem da omogući što većem broju korisnika da uživaju u Webu. Sa zadovoljstvom možemo reći da skoro 50 miliona telefona uživa u boljem Webu zahvaljujući Firefoxu.

Za developere, Firefox uključuje getUserMedia, veoma važan dio WebRTC specifikacije. getUserMedia omogućava developerima da brzo i jednostavno pišu kod koji pristupa korisničkoj kameri ili mikrofonu. Firefox takođe donosi alatnu traku za developere koja omogućava brz pristup developerskim alatima unutar jednog prozora i brz način da se prebacuju između alata. Canvas Blend Modes omogućava developerima da definišu kako žele da Canvas crta preko postojeće slike zarad kreiranja različitih vizualnih efekata.

31. marta Mozilla je napunila 15 godina. U toku tih 15 godina desilo se nešto radikalno: Web je postao svakodnevno prisutan u životima milijardi ljudi širom svijeta. Učinio je njihove živote boljim. Mozilla ima velik udio u ovom postignuću.

Gledajući unazad, Mozillin plan je bio radikalan koliko i sam Web: koristiti open source i zajednicu simultano zarad razvoja odličnog softvera i ugraditi otvorenost u ključne tehnologije samog interneta. Ovo je nešto što komercijalne kompanije nisu radile i nisu mogle uraditi. Neprofitna organizacija bazirana na zajednici poput Mozille je bila potrebna da bi se uhvatila u koštac sa ovim izazovom.

U našoj prvoj fazi, Mozilla je donijela konkurenciju, izbor i ojačala World Wide Web na desktop računarima. Ovo smo postigli sa Firefoxom, omogućivši fenomenalno bolje iskustvo stotinama miliona ljudi. U isto vrijeme, koristili smo Firefox kao pogonski motor za otvorenost i priliku na cjelokupnom Web ekosistemu - otvoreni kod, otvoreni standardi, otvoreni razvojni proces Firefoxa te mogućnost za ljude bez obzira gdje se nalazili da učestvuju u kreiranju Firefoxa, u njegovom prilagođavanju njihovim lokalnim okruženjima, u proširavanju Firefoxa da zadovolji njihove potrebe - sve ovo po njihovim vlastitim željama i pravilima bez potrebe za dozvolom od Mozille ili nekoga drugog.

Ove stvari smo postigli probijanjem otvora u zatvorenom, usko integrisanom skupu softvera, hardvera i servisa koje je pružao Microsoft, komercijalni internet gigant tog vremena.

Rezultat: više od decenije kreativnosti, inovacije i povećane konkurentnosti na Webu. Mozilla je pomogla da se pomjeri centar gravitacije na Web koji je otvoreniji - koji daje mogućnost za više ljudi da kreiraju i uživaju Web na svoj način. "Otvoreni" način razmišljanja se proširio na niz drugih aktivnosti, od otvorenih podataka preko otvorene vlade do otvorene nauke. Još važnije: milijarde ljudi svakodnevno uživa u otvorenosti Weba dok kreiraju, povezuju se i inoviraju zarad ostvarenja svojih ciljeva i snova, bez potrebe za dozvolom nekolicine komercijalnih organizacija.

U eri koja je ispred nas i prilike i prijetnje za Web su podjednako velike kao što su bile prije 15 godina. Kako rastu važnost uloge podataka i mogućnosti uređaja, internet će postati još centralniji dio naših života. Potreba pojedinaca da imaju bar neku kontrolu nad načinom kako ovo funkcioniše je fundamentalna. Mozilla može - i mora - igrati ključnu ulogu, još jednom. Mi imamo viziju, proizvode i tehnologiju da ovo uradimo. Mi znamo kako omogućiti ljudima da učestvuju, pridonoseći našim specifičnim aktivnostima ali i smišljajući vlastite ideje koje dodatno pojačavaju važnost obogaćivanja Weba.

Ovo je uzbudljivo vrijeme za Mozillu i Web. Dodatne dvije milijarde ljudi će se pridružiti internet zajednici u dolazećim godinama. Od krucijalne važnosti je da svi ovi ljudi imaju pristup otvorenosti koju je Web donio današnjici. Browser je važan faktor u ostvarenju ovog cilja; no moramo učiniti i više.

Jedan od načina da "učinimo više" je Firefox OS, potpuno nov ekosistem za mobilne uređaje koji donosi otvorenost i slobodu pojedincima da kreiraju i uživaju Web, omogućava nove vrste konkurentnosti širom ekosistema, te pruža nove mogućnosti za lokalno skrojen sadržaj da bude kreiran, organizovan i konzumiran.

Takođe razvijamo Mozilla Webmaker program. Webmaker će ljudima pružiti alate i vještine potrebne da od običnih korisnika postanu ko-kreatori svojih online iskustava. Takođe će pružiti krovno mjesto za ljude koji žele da druge podučavaju kako da iskoriste punu snagu i moć Weba. Na kraju, još jače usmjeravamo naše napore da što bolje podržimo lokalne zajednice dok rastu i organizuju se.

Uživajmo u našoj historiji. Ali također slavimo razmišljajući o sjajnim stvarima koje možemo ostvariti u budućnosti. Svijet treba Mozillu. Mozilla je bila ključna da dođemo do tačke u kojoj smo sada i ključna je da dođemo do tačke u kojoj želimo biti.

Mitchell Baker

Sa tugom u srcu obavještavamo prijatelje da je naša draga profesorica Alma Granov, koja je sa velikim uspjehom predvodila Društvo za jezičke tehnologije, sa kojim smo imali fantastičnu saradnju na našim lokalizacijskim projektima, preselila na bolji svijet. Neka se Uzvišeni Bog smiluje njenoj duši, a njenoj porodici poradi snage da što lakše podnesu gubitak.

Draga profesorice, hvala Vam na svemu što ste učinili za nas, posebno na početku projekta kada je svaka mala začkoljica za nas predstavljala neprohodnu planinu! Hvala Vam za sve lijepe trenutke koje smo proveli sarađujući i za svo znanje koje ste na nas s plemenitošću prenijeli.

Uvijek ćete biti u našim srcima i mislima!

1. Projekat Mozilla pokrenut je u Netscape-u 31. marta 1998. godine kako bi korisnicima ponudio izbor te predvodio inovaciju na Webu.

2. Neprotifna organizacija s ponosom, Mozilla razvije proizvode poput Firefoxa s misijom da moć Weba zadrži u rukama korisnika širom svijeta.

3. Više od 10 000 doprinositelja iskazalo je svoju podršku Mozillinoj misiji plaćanjem reklame preko cijele strane New York Times-a na dan objave Firefoxa 1.0 2004. godine.

4. Danas Mozilla ima doprinositelje sa svih kontinenata uključujući Antarktik (gdje 80% stanovnika koristi Firefox).

5. Add-oni za Firefox vam omogućavaju da prilagodite i preuzmete kontrolu nad svojim Web iskustvom. Do današnjeg dana, korisnici su preuzeli preko tri milijarde add-ona.

6. Mozilla je lider na polju online privatnosti sa svojim inovacijama poput Do Not Track i Collusion koji korisnicima daju veću kontrolu nad njihovim ličnim podacima.

7. Globalna zajednica korisnika je prevela Firefox na 89 jezika, što Firefox čini browserom dostupnim na jezicima 95% svjetske populacije.

8. 2008. godine 8 002 530 ljudi je izabralo Firefox u jednom danu i tako postavili Ginisov svjetski rekord za "Najviše preuzimanja softverske aplikacije u 24 sata."

9. Mozilla Festival je najveći godišnji događaj, koji na jednom mjestu okuplja stotine kreativnih umova kako bi razvili nove inovacije na Webu.

10. Mozilla Webmaker ima za cilj ljude opismeniti za Web, pružajući alate i projekte koji ljudima pomažu da preuzmu veću kontrolu nad svojim online životima.

11. Mozilla WebFWD program pomaže open source inovatorima i poduzetnicima da kreiraju proizvode i rješenja koja pomažu korisnicima da podignu Web na još veći nivo.

12. Mozilla Developer Network je online zajednica i resurs koji pruža najbolju dokumentaciju, tečaje i alate koje koristi preko dva miliona korisnika svakog mjeseca.

13. Mozilla radi i bori se za očuvanje Weba kao javnog dobra i dijeljenog resursa za dobrobit svih ljudi.

14. U ovoj godini Mozilla će objaviti Firefox OS kako bi snaga Weba postala dostupna i na pametnim telefonima i još jednom ponudila kontrolu i izbor novoj generaciji ljudi na Webu.

15. Sav posao koji Mozilla odrađuje moguć je zahvaljujući desetinama hiljada volontera i donatora - ljudi poput vas koji vjeruju da Web treba ostati otvoren i dostupan svima.

JavaScript benchmark testovi kao da su malo "ohladili" nakon što su godinu ili dvije od pojave Google Chrome browsera bili u žiži javnosti. U to doba, Google je dominirao na ovom polju ali su se od tada stvari drastično promijenile i zavisno koji benchmark test koristite, rezultati su sasvim drugačiji. U nekim testovima, IE 10 zauzima prvo mjesto, dok Firefox i Chrome blistaju u drugima. To obično ovisi od toga ko je razvio test i zanimljivo je kako uopće nema mnogo "nezavisnih" testova za testiranje performansi browsera.

Mozilla je prošlog mjeseca najavila kako će integrirati novu komponentu u Firefox koja će znatno ubrzati kompajlirani kod u browseru. Nova komponenta, nazvana OdinMonkey, ubrzava izvršavanje kompajliranog JavaScript koda. Prema informacijama iz Mozille, kompajlirani kod je samo oko dva puta sporiji od nativnog C ili C++ koda, što predstavlja znatno unapređenje ako uporedite te performanse sa onima od Chrome-a ili Firefoxa bez OdinMonkey-a.

OdinMonkey je već implementiran u zadnju verziju Nightly-a edicije Firefoxa. Aktiviran je po defaultu u browseru, pa bi korisnici istog trebali primjetiti unapređenje u izvršavanju, barem nekih, JavaScript skripti u browseru. Ovdje napominjemo da je OdinMonkey trenutno dostupan samo na Windows i Linux platformama, dok će uskoro biti dostupan na Mac OS X i mobilnim verzijama Firefoxa.

OdinMonkey će biti omogućen i u nadolazećoj Aurora 22 ediciji ali onemogućen kada ta verzija pređe u beta i release kanale. No, i dalje ćete moći ručno aktivirati ovu opciju kada verzija 22 pređe u beta i release kanale.



Da biste omogućili OdinMonkey, pratite sljedeće korake:

1. Ukucajte about:config u adresnu traku browsera i pritisnite Enter.
2. Potvrdite da ćete biti oprezni kada Vam upozorenje bude prikazano
3. Pretražite za parametar "javascript.options.experimental_asmjs"
4. Kliknite dva puta (tj. dvoklik) na tu stavku da bi promijenili vrijednost iz netačno u tačno, ili obratno. Postavljanjem vrijednosti na tačno ćete omogućiti OdinMonkey, a postavljanjem na netačno ćete onemogućiti.

Rad na OdinMonkey-u daleko je od završenog, a svakako možemo očekivati dodatna unapređenja istog u narednim sedmicama i mjesecima.

Mozilla je dugo radila na Firefox OS-u, projektu ranije zvanom i znanom kao Boot2Gecko. U julu prošle godine su objavljena promjena naziva operativnog sistema te prva partnerstva sa proizvođačima mobilnih telefona i telekom operaterima.



Prvobitno je objavljeno kako će Firefox OS biti dostupan prvo u Brazilu te drugim tržištima u razvoju, što je imalo smisla iz nekoliko razloga. Bilo bi suludo prvu ediciju Firefox OS-a suprotstaviti Android i iOS telefonima na tržištima na kojima oni dominiraju. Jedna od prednosti Firefox OS uređaja jeste činjenica da su jeftiniji u poređenju sa većinom smartphona koja su danas dostupna.

Mozilla je prije par dana objavila da će prvi val distribucije Firefox OS-a obuhvatiti Brazil, Kolumbiju, Mađarsku, Meksiko, Crnu Goru, Poljsku, Srbiju, Španiju i Venecuelu u 2013. godini, a da će lansiranje na nova tržišta uslijediti u skoroj budućnosti.

Prve Firefox OS telefone će proizvoditi Alcatel (TCL) i ZTE, a uskoro zatim i Huawei. Što se hardvera tiče, jedino što je poznato javnosti u ovom trenutku jeste da će telefone pogoniti Qualcomm-ovi Snapdragon mobilni procesori.

Video prikaz Firefox OS-a

Na YouTube servisu je objavljen video prikaz dva telefona sa Firefox operativnim sistemom. Oba uređaja spadaju u low-end segment tržišta ukoliko ih uporedimo sa aktuelnim Android i iOS uređajima, međutim kao što smo ranije spomenuli, Firefox OS telefoni će biti znatno jeftiniji. Takođe, ovo je tek prva verzija Mozillinog mobilnog operativnog sistema. Stvari će se zasigurno poboljšati sa novim verzijama softvera, te budućim telefonima sa jačim hardverom. Sjetimo se samo početaka Androida, pa će nam biti jasno da Mozilla ima sličnu strategiju, ovog puta za tržišta u razvoju.